male price o velikom svijetu

srijeda, 31.10.2007.

Gradovi: B sides and rarities

Kao što sam spomenula pišući o svom izletu u Albaniju, volim vidjeti drugu stranu mjesta koja posjećujem. Drugim riječima, ne zanimaju me na sva usta previše hvaljena mjesta iz turističkih prospekata. Nekako mi je backstage uvijek bio zanimljiviji od glavne pozornice. Tamo se uvijek mogla vidjeti kakva je prava atmosfera.
Odatle i naslov ovog posta. B sides i rarities albumi bili su mi uvijek najdrazi. B sides bi mi uvijek dozvoljavale da provirim u dušu samog autora.

Jednog nedavnog vikenda odlučila sam prošetati backstageom moje rodne Rijeke. Kao što sam i mislila, grad me nije razočarao, dapače, pokazao mi je djelić svoje prebogate povijesti.

Priča je započela u Industrijskoj ulici, koja danas nosi naziv Ulica Milutina Barača. Vjerujem da veliki raspon naraštaja i dalje ovu ulicu pamti i naziva Industrijskom.



Svoj "industrijski look" ova je ulica dobila krajem 19. stoljeća. Tada se još smatrala krajnjim zapadom, a ne centrom grada, kao danas. Ovdje je, kroz godine, svoj procvat doživjele svjetski poznata Tvornica torpeda, rafinerija mineralnih ulja, ljuštionica riže, tvornica čokolade, brodogradilište Danubius, plinara itd ..
Krajem stoljeća biva spojena tramvajem sa, tada još dalekim, centrom grada. Paralelno sa razvojem industrije, gradile su i zgrade i radničke nastambe.

oduvijek sam voljela ovakve zgrade


"vrhunskih" električara ne manjka ni ovdje


nakon zgrada, vrijeme je za starine: zgrada ex Metalografičkog kombinata gdje su se proizvodile limenke, kantice za paštete, kutije za paste za cipele etc ...


Ova je zgrada izvorno građena kao hotel/prihvatilište za emigrante koji su putovali put Amerike. Cijeli je pogon bio izrazito humano koncipiran i tu su ti ljudi koje je nevolja nagnala iz kojekakvih mjesta bili smješteni, okupani i nahranjeni. Rijeka i Trst su inače bili najveći punktovi za organizaciju prijevoza emigranata iz ovih krajeva...

kakav osvježavajući prizor za ovu sumornu ulicu sretan


Jedna od rijetkih industrija koja je i danas ovdje živa je Inina rafinerija za preradu maziva.

pogled na simbiozu rafinerije i grada


cvijećem protiv smoga


u zgradi


procelje ex tvornice Torpedo


Da li ste znali da je torpedo izumljen u Rijeci, krajem 19. stoljeća te da je lansirna rampa za torpeda pod zaštitom UNESCOa?


Sa ciljem revitalizacije ovog prostora, u kolovozu ove godine, otvorena je prva hrvatska burza ribe.

šlag na kraju, deponij rolleyes


Sve te zgrade u zabačenim ulicama, u koje vas, kao turistu, niti jedan žitelj neće poslati, natjeraju nas (barem mene) da se zamislimo zbog čega su one iznikle i što je dovelo do toga da su prazne, ruševne ili u jadnom stanju. Moja šetnja produbila je postojeće znanje i postavila mi neka nova pitanja.



Jedno od njih je: može li jedna siva, zapuštena, prljava, veći dio dana gospodarskim prometom zagušena ulica, u koju zalazi tek onaj tko mora, biti mjestom turističkog interesa? Iskreno, mislim da ovakva mjesta imaju veliki potencijal, pošto je svako zdanje u njima svjedoci bogate povijesti. Posjetitelji svjetskih metropola ne promiču samo tamošnjima, za njih posebno »ušminkanim« ekskluzivnim kvartovima, još manje se zadržavaju isključivo na high class točkama, već upijaju grad gotovo u cijelosti, zalazeći u bilo koji kvart koji im može ponuditi ono što im je u svakom gradu najvažnije, a to je – zanimljiva priča. wave

- 00:02 - Komentari (8) - Isprintaj - #